Koarica  
Ukupno komada: 0
Ukupna cijena: 0,00kn
Uvod

vijesti
Otvorena nova vinoteka MIVA Galerija vina
Skraeno radno vrijeme
Whisky sajam
Whisky klub - Bourbon
Sretan Boi i Nova godina
arhiva

dogaanja
Miva&Mohor proglaeni vinskim veletrgovcem godine
Degustacija vina Trapan
Unusual gin weekend
Promocija pjenuca Korta Katarina Sabion
Prezentacija vina Kozlovi
arhiva

vinar mjeseca
Cloudy Bay
Terrazas de los Andes
Pavo Milii
Obitelj kegro
Zvonko Bogdan
arhiva

vino tjedna
Gitton Pouilly Fume 2014
Viceli Plavac 2013
Korta Katarina Plavac mali 2011
Marrenon Petula rose 2014
Gali Sauvignon 2015
arhiva

petak, 03.07.2015. vinar mjeseca
Zvonko Bogdan

Veliki Zvonko Bogdan u svojim rijetkim intervjuima znao je navoditi oeve rijei: "Što nauiš do dvadesete, to eš znati, a što stvoriš do etrdesete, to eš imati!" Ovome nizu pridodao bih: "Što sagradiš u sedamdesetoj godini ivota, ostat e za sva vremena tvojim oboavateljima!" Jer, ne znam kako drukije opisati pustolovinu ovjeka proslavljenog po golubovima, konjima, a najviše po glazbi, koji se u ivotnom smiraju odlui ui moda i u svoju najveu poslovnu priu. I pritom, po tko zna koji put, ponovo pogoditi "u sridu". Zvonko Bogdan je, naime, bez ikakvog vinskog iskustva na nagovor najbliih prijatelja i poslovnih partnera "posudio" svoje ime vinariji, a niti tri godine od poetka kopanja temelja spektakularne zgrade na Paliu vina s njegovim potpisom dosegnula su vinski vrh u Srbiji. Barem tako se, kušajui na slijepo pedeset i dva vina iz Srbije, odluila tamošnja vinsko-kritiarska i sommelijerska elita ocjenjujui Cuvée No1 2008 i ivot tee 2010 najboljim i desetim srpskim crvenim vinom, aRoze – najboljim srpskim roséom. Ulaganje u vinariju u Srbiji proglašeno je – investicijom godine, a ak je i krov velebne vinarije u secesijskom stilu ocijenjen – najljepšim europskim krovom! Nagrade i priznanja pršte sa svih strana. Naravno, Zvonko Bogdan u cijeloj prii figurira kao mamac za mase, jer ogromna investicija u vinograde i vinariju i inozemne enologe zahtijevala je, doslovno, blitzkrieg na trište i prekonono zauzimanje pozicije trišnih lidera u Srbiji. Štoviše, Zvonko Bogdan uope ne pije vino. Za sebe voli rei da je meu rijetkim interpretatorima "koji su posljednjih pedeset godina proveli u kavani s pijanim tamburašima, a da ne pije".

  • Ja ne moram piti, jer je moj otac popio i za mene. Zahvaljujui njemu, ja sam u veoma dobrom raspoloenju i bez vina", pria Zvonko Bogdan.
Ruku na srce, Zvonka se i u svijetu tamburice smatra ponajveim zagovornikom toga glazbala, ali, priznaje, "ostao je samo na pjevanju, na tamburi ne umije udariti dva tona"!
 
Vinska pria Zvonka Bogdana zapoela je, praktiki – usput. Kao sredstvo ispunjenja jedne stare ideje o Muzeju Zvonka Bogdana. U kojem e mjesto imati i "fijaker stari" koji je "ulicama lutao i sobom nosio zaljubljeni par"...
  • Taj fijaker napravio je moj otac i dugo sam ga uvao kao uspomenu na neka vremena koja više ne postoje. Pored fijakera, u muzeju e se nalaziti sve moje ploe, fotografije, pjesme raznih autora i tekstopisaca koje sam sauvao od zaborava, primica legendarnog tamburaša Janike Balaša, kao i klavir Ladislava Baloga, Franza Liszta mog stvaralakog ivota, pria Zvonko Bogdan, koga i danas nazivaju balkanskim Frankom Sinatrom.
Muzej Zvonka Bogdana nalazit e se u konanici u Vinariji Zvonko Bogdan, moda i jedinom istinskom chateauu u cijeloj regiji, iji toranj visok trideset i šest metara, dominira krajolikom.
  • Ideja o muzeju i vinariji, u stvari, stara je više od dvadeset godina. Nekolicina prijatelja i poštovatelja mog rada, tada je predloilo da u Subotici napravimo Klub Zvonko Bogdan u kojem bi izloili prigodnu memorabiliju iz moje glazbene karijere. No, tu ideju smo samo otaljavali, sve dok moja supruga nije predloila da stvar u svoje ruke uzme Lajoš akanj, ovjek zlatnih ruku, koji od niega napravi udo. Tako se i dogodilo. Samo mi je rekao da moje ime ne zavrjeuje biti smješteno u kutu neke prostorije, nego da mora biti predstavljeno na velikoj razini. I tako je došao na ideju da se ponemo baviti vinskim poslom i da u vinariji, koja bi financijski odravala cijelu priu, otvorimo muzej, pria Zvonko Bogdan.

Njegov jedini uvjet za bavljenje vinarstvom, odnosno ašenju vinarije svojim imenom, bio je da kvaliteta vina Vinarije Zvonko Bogdan ne smije biti ispod razine koju je on dosegnuo u glazbi. Stoga i ne udi što su trojica njegovih prijatelja unajmili vrhunskog enologa i svjetski priznatog njemakog vinara Thomasa Seegera. Pod vinovom lozom zasad je 26 hektara zemljišta na obali jezera Pali, a namjeravaju u vinograd pretvoriti još dvadeset i pet hektara. Prema Seegerovim rijeima, to je površina na kojoj se moe nadzirati kvaliteta vinove loze, groa, od starta do prerade. "Sve preko toga je – industrija", tvrdi Thomas Seeger koji se od sorti opredijelio za sauvignon blanc, pinot bijeli, merlot, cabernet franc i frankovku. I pogodio! Jer, ve na prvom natjecateljskom vrednovanju, Vinarija Zvonko Bogdan je za sauvignon blanc dobila zlatnu medalju na svom prvom meunarodnom predstavljanju na San Francisco Wine Comptetition, a na istom natjecanju merlot je zasluio srebrnu, a crveni cuvée ivot teebronanu medalju. Nekoliko mjeseci kasnije, u Beu na International Wine ChallengeuVinarija Zvonko Bogdan osvojila je tri srebrne medalje. 

  • Ja vina ne pijem, samo ih kušam! No, zanimljivije je da u cijeloj prii moji prijatelji rade, a ja sam za sve ustupio svoje ime i – uivam! Dobro, moda u koji put i zapjevati u vinariji, pria Bogdan, dodajui da ima priuvno rješenje i za sluaj da projekt s vinima ne uspije.
Naime, uz samu vinariju, ispod zemlje crnice, nalazi se sloj gline dubok šezdeset i osam metara. Zvonko Bogdan kae da se onda mogu okrenuti otkopavanju i vaenju gline te jako lijepo ivjeti do kraja ivota od prodaje crijepova i cigala.
 
No, kako se pria zakotrljala, glinu još dugo nitko nee morati otkopavati. Pokazujui unutrašnjost vinarije, Zvonko isijava zadovoljstvom. Ureenjem i kvalitetom vina nadmašena su i najoptimistinija oekivanja.
  • Znam ovjeka koji je sve radio i znao sam, druei se s njim godinama i zajedniki ispijajui svako jutro kavu u njegovom restoranu Boss u središtu Subotice, da e zgrada vinarije biti prelijepa, ali ovako nešto nisam mogao ni zamisliti. Ali, sada znam da šlag dolazi na kraju, jer – jedini sadraj kojeg u Vinariji Zvonko Bogdan još nema, a zbog njega je sve i poelo, tek treba dovršiti. S ovakvom vinarijom postanu istinite rijei moje supruge koja je davno rekla da Muzej Zvonka Bogdana ne moe biti bilo gdje, pria Zvonko Bogdan.
Inae, kad je krenula vinska pria, zgrada vinarije nije bila ni blizu završetka, vina su se punila u Sloveniji, njegovi su partneri na slubenoj internetskoj stranici Vinarije Zvonko Bogdananketirali oboavatelje velikog pjevaa i angairali ih u odabiru najbolje etikete koja e krasiti butelju merlota. I bili su zaprepašteni odzivom, jer se u nekoliko dana javilo više od sedam tisua ljudi. A meu njima su gotovo treina bili Zvonkovi oboavatelji iz Hrvatske! Etiketa koja je osvojila srca svih, bila je reprodukcija slike Vinogradar i vinogradarka poznatog somborskog slikara Eugena Koiša. Pinokijevski drveno-lutkasti likovi sa slike poeli su se tako pojavljivati svake godine u drugom izdanju na nekoj drugoj etiketi, a Eugen Koiš je, na neki nain, postao vizualna prepoznajnica najboljih vina Vinarije Zvonko Bogdan.
 
Bogdanov merlot postao je apsolutni hit i za nekoliko dana po puštanju u prodaju planulo je svih tri tisue osamsto šezdeset i etiri butelja.
  • Za Hrvatsku sam jako vezan još od djetinjstva, kad sam kao derani paorskim kolima išao kod Stipe i Jele u Dra po groe i to groe onda prodavao u Somboru. A iz Osijeka je i moj tetak, oftalmolog Ljudevit Vlaši, prisjea se Zvonko Bogdan, kralj tamburaškog evergrina.

Ako mu elite postaviti neugodno pitanje, onda ga pitajte za najdrau pjesmu. 

  • Jedna pjesma mi je najdraa, jedna najlipša, a jedna najbolja! A koja... to nije vano! Sve moje pisme, pesme i pjesme vezane su za odreene ljude, vrijeme i dogaaje. Ništa nisam trebao izmišljati, moja dunost bila je stihovima sauvati uspomenu na Bunjevce. 'Hej salaši na severu Bake', kao moja prva velika uspješnica, bili su moje prvo obraanje naciji iz koje sam potekao, ali i prvi uspješan pokušaj uvanja uspomene na vrijeme koje se više nee ponoviti. Kad se danas sjetim da u poecima nisam volio tamburicu, da sam se stidio što sam Bunjevac... Opet, nikad neu zaboraviti ponos koji sam osjetio nakon reakcija publike na moju prvu izvedbu 'Kolo ide, tamburica svira' 1964. godine i kad me publika nakon te pjesme doslovno natjerala da se nastavim baviti tom, za njih egzotinom glazbom, pria Zvonko Bogdan iji podvig, osam godina pjevanja svaku veer zaredom na istom mjestu, u hotelu Union u Beogradu, vjerojatno više nikad nitko nee ponoviti.

     

 

autor: eljko Garmaz (20)    03.07.2015. 16:05    Komentari (0)    Komentiraj



Prijatelji stranice:

 





  


Za Vas piu...

Vinopija
eljko Garmaz
Lana Mohor
Zrinka Belini 
Tomislav Tuen
Laurusdan