Koarica  
Ukupno komada: 0
Ukupna cijena: 0,00kn
Naslovna -> O vinu -> Vinski leksikon
Barrique
Barrique je naziv za hrastove bave odgovarajueg oblika i volumena koji varira u pojedinim francuskim pokrajinama od 80 do 305 litara. Najpoznatiji u svijetu je bordoški barrique od 225 litara, a barrique je i naziv postupka zrenja vina i naziv za vino koje je tim postupkom proizvedeno. Bave za barrique vina su standardizirana, a dimenzije bordoškom barriqueu (225 + 2 l) utvrdila je 1858. godine Trgovinska komora Bordeauxa. Taj tip baava tono je odreen duinom, širinom i povijenošu duica, te brojem obrua. (izvor: podroom.net)

Izdvojeno iz ponude: Tomi plavac mali barrique


Bermet
Aromatizirano crno vino pripremljeno od vrhunskih sorti crnog groa, pelina, raznih biljnih sastojaka i junog voa, po izvornoj francuskoj recepturi iz 1802. godine za vrijeme boravka Napoleona i njegove vojske u Samoboru.


Botritis
Siva plijesan, tj. trule vinove loze. Prve znakove bolesti uoavamo na grozdovima u razdoblju promjene boje boba, pa do potpune zrelosti. U povoljnim uvjetima (kiša) bolest se brzo širi od jedne bobe na drugu i tako zahvati vei dio grozda ili cijeli grozd. Trule grozdove pokriva siva plijesan poput pauine, a dosta tako trulih boba otpadne. Infekcija se moe dogoditi u svim fazama razvoja vinove loze (od cvatnje do berbe), ali su najkritinije faze završetak cvatnje, zatvaranje grozda, poetak zriobe i pred berbu.


Cuve
Od franc. rijei cuvée (küv), što oznaava posudu kacu, bure, kadu ili abar, izvedena je ova rije sa znaenjem sadraja u toj posudi i puna kaca vina, ali još eše ta rije oznaava kakvou vina u smislu stanovitog standarda. Ugledne vinarske tvrtke (poglavito proizvoai pjenušaca ili barrique vina) nastoje (svake godine iz nove berbe ponovo) sljubljivanjem svojih najboljih vina “sloiti” temeljno vino (koje e biti slino onome iz prethodnih berbi), iz kojeg e proizvesti konaan proizvod za trište. Takvo vino koje sastavom (etanola, kiselina itd.) i degustativnim znaajkama odgovara standardu tvrtke, nazivaju cuvée i to kasnije oznaavaju na etiketi. Cuvée vina mogu biti sljubljena vina istog godišta, ili se mladim vinima dodaje i manja koliina nekoliko godina njegovanog zrelog vina (što se u francuskom jeziku oznaava kao millésime). Cuves de prestige je oznaka pjenušca što je proizveden od sljubljenog (kupairanog) temeljnog vina (natur champagne) najboljih godišta. 


Degroacija
Degoracija je završni postupak u kompliciranom procesu proizvodnje šampanjca kada se grli boce zamrzava da bi se iz boce mogao izbaciti talog koji se potom nadomješta "ekspedicijskim likerom". Prije definitivnog epljenja se uz koliinu vina koje u boci nedostaje dodaju kiseline, vinobran i male tajne proizvoaa , kao arome (cognac, vanilija i sl.) i neki put, ponovo šeer, kako bi odredili okus pjenušca (brut, sec ili demi-sec itd.) takozvani liqueur d'expédition. Degoracija neposredno prije dolaska na trište znai da šampanjac zadrava maksimalnu svjeinu, usprkos svojim godinama.


Fenoli
Fenoli su znaajni spojevi u vinu. Odgovorni su za boju vina, gorinu te dijelom i za okus vina. Vrlo vanu ulogu imaju i u starenju vina. Fenol je najjednostavniji aromatski alkohol.

U suhim bijelim vinima ukupni sadraj fenola se kree od 50-250 g/L


Fermentacija
Vrenje mošta, tj. alkoholna fermentacija predstavlja jednu od osnovnih faza u procesu proizvodnje vina. To je faza koja nastupa nakon muljanja groa odnosno cijeenja mošta. Tada kvasci (gljivice alkoholne fermentacije) koji su na pokoici bobice mirovali, došavši u tekuinu u kojoj je rastvoren šeer (u mošt), poinju  intenzivno razmnoavanje, razlaui šeer na razne spojeve, a najviše na alkohol i CO2. Ova dva spoja su najvaniji i osnovni produkti rada vinskog kvasca. Pored ovih osnovnih produkata alkoholne fermentacije, stvara se, u znatno manjim koliinama i itav niz raznih drugih spojeva, kao što su glicerin, octena kiselina, jantarna kiselina i druge. Istovremeno, nastaje odreena koliina energije, koja se oslobaa u vidu topline, a djelomino je kvasci koriste za svoje ivotne potrebe.


Grand cru
Grand cru oznaava pojedine vrhunske vinograde burgundije, Champagne i Elzasa, koji su uveniji od premier cru vinograda, podruje Bordeauxa (St Emilion podruje klasificira svoja najbolja vina po toj kategorizaciji: premier grand cru classe, grand cru classe, grand cru)


Izborna berba bobica (jagodni izbor)
Vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica iji mošt sadri najmanje 127° OECHSLA. Kod ove berbe ne bismo smjeli zadovoljiti samo minimalnu koliinu šeera ve i obvezno groe napadnuto plemenitom plijesni. Kako svaka godina ne daje ovakve berbe i napad plemenite plijesni a groe ipak nakupi zadovoljavajui šeer, takvu berbu treba oznaiti kao nii stupanj predikatnog vina (izborna berba). Neki vinogradari prakticiraju groe u svom vinogradu namjerno zaraziti gljivicama plemenite plijesni, s groa koje je zaraeno, kako bi poveali koliinu zaraenog groa.


Izborna berba prosuenih bobica
Vino proizvedeno od prosušenih bobica iji mošt sadri najmanje 154° OECHSLA. Još jedna vrlo zahtjevna berba i prosjeno ju je teško ostvariti zbog klimatskih prilika. Rauna se da je jedna godina u deset pogodna za ovu vrstu berbe. Boja vina izborne berbe prosušenih bobica je zlatnouta do jantarna, buke je raskošan, a u okusu dominira obilje neprovrelog šeera i miris plemenite plijesni.


Kasna berba
Vino proizvedeno od groa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i iji mošt sadri najmanje 94° OECHSLA, te se samim tim uvijek radi o slatkom vinu. Za kasnu berbu svakako valja odabrati najbolje, dobro osunane poloaje i sorte kod kojih se groe dobro dri na trsu. U godinama s lijepim, suhim i sunanim jesenima dobit e se vino izvanredne kakvoe, s mirisom i okusom zrelog groa. Vino kasne berbe moe biti suho ili s ostatkom neprovrelog šeera. Mošt za vino oznaeno kao kasna berba ne smije biti doslaivan.


Ledena berba
Vina od groa branog i prešanog na minus sedam stupnjeva. Ledena berba je marketinški najzanimljivije predikatno vino, ali kvalitetom obino zaostaje za izbornom berbom prosušenih bobica. Dobre odloene berbe radi vinar Ivo Enjingi te neki plešiviki i meimurski vinari.

Maceracija
Postupak namakanja neke krute tvari (npr. dropa, voa, aromatskog bilja i sl.) u tekuini (npr. u moštu, vinu, rakiji i sl.) radi izdvajanja eljenih supstanci (npr. bojila, mirisnih sastavina i sl.). Podsjetimo, svako crno (odn. crveno) vino je vino maceracije. Maceracija se koristi kao tehnološki postupak i u proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pia na nain da se uz pomo destilata ili etilnog alkohola ekstrahiraju aromatski sastojci iz biljnih plodova, cvjetova, listova i sl. (primjerice u proizvodnji vermuta, travarica, likera, specijalnih rakija, kina vino itd.). (izvor: vinopedia.hr)

Malolaktika
Malolaktika fermentacija je spontani, a u novije doba sve više i dirigirani proces prelaska opore jabune u manje kiselu i blagu mlijenu kiselinu. Ovo vrenje obavljaju bakterije (od kojih je jedna Bacterium malolacticum, u novije vrijeme sve više upotrebljavani razni sojevi vrste Oenococcus oeni) pa se ono determinira još i kao biološka desacidifikacija. U sjevernim vinogorjima gdje je, zbog mogue nedozrelosti groa i karakteristinog sortimenta, sadraj jabune kiseline u moštu i vinu visok, ova, tzv. druga fermentacija je jako znaajna. O znaaju jabuno mlijenog vrenja (koja se ponekad naziva i malolaktina fermentacija) na kakvou vina ukazuje i injenica da se u nekim zemljama dopušta dodavanje jabune kiseline u mošt ili u vino kako bi se provelo to vrenje. Vina koja su prošla tu pretvorbu su mekša, zaobljenija i punija. Osobito to vrijedi za crna vina, koja u tom sluaju mogu i due dozrijevati.

Non vintage
Šampanjci se dijele u dvije skupine – “vintage” šampanjci koji obvezno nose oznaku berbe i “non vintage”, znai bez oznake godišta. U non vintage šampanjcima koristi se vino iz razliitih godišta berbe, dok godinu berbe nose šampanjci proizvedeni u iznimno dobrim godištima i redovito su skuplji i cjenjeniiji od “non vitage” šampanjaca.


"Pinking"
Povremeno se dogaa da tijekom ili neposredno nakon buteljiranja bijela vina poruiaste. Pojava se objašnjava pretvorbom leukocijanina ( koji je beznojan) u antocijan. Naješe se to dogaa vinima koja su bila uvana od izlaganja kisiku, a potom su iznenada izloena.

Premier cru
Oznaka za vinograde Medoca, Gravesa i Sautrnesa. U Burgundiji i Champagnu su premier cru vinogradi rangirani ispod Grand cru vinograda.


Proek
Rije Prošek dolazi od talijanskog Prosecco (iako nema veze sa istoimenim pjenušcem) što znai prosušen. Najprije se odabere groe, a zatim se suši. Nakon toga groe se gnjei, preša i dobije se mošt sa visokim postotkom šeera koji provrije u alkoholu jaine oko 15 vol % uz veliki ostatak neprovrelog šeera.

Prošek naješe sadri 15-16% alkohola, bakrene je tamnoute boje, prekrasnog bukea, izrazito sladak, izvanredno pun i zaokruen. Pije se kao aperitiv dobro ohlaen ili uz kolae, hladne kreme i naroito uz palainke.


Pupitres
Konstruirani stalci u ije se otvore, pod kutom od 30 stupnjeva, postavljaju boce vina kako bi se uklonio kvasac. Pupitres su naješe drvena postolja u obliku slova A, okrenuta prema dolje. Boce se moraju "odvrtiti", naginjui ih svaki dan malo više, a sa ciljem da se talog, malo po malo, skupi u grlu, ispod epa. Boce, uvijek okrenute prema dolje, stavljaju se u zamrzivae (do minus 30°, 60-ak sekundi) zamrzavajui samo dio vrata boce u kojemu se nalaze neistoe. Prilikom odepljivanja pritisak iz boce izbaci "ep" od leda i neistoa, pa tako ostatak tekuine u boci ostane potpuno ist.


Remuage
U proizvodnji pjenušavih vina jedna od faza je da se vino ostavi iznad taloga da sazri. Stajanjem iznad taloga kvalitetno vino dobija punou koja ga odvaja od jeftinih vina.

Talog na kraju treba odvojiti. Proces se zove remuage. Izvodi se vrlo, vrlo sporo. Boce se stave u kosi poloaj, sa vratom okrenutim nanie i svakog dana kratko i snano promukaju. Postepeno se poveava nagib. Ideja je da se talog skupi u vratu boce. Od ovog zavisi bistrina pjenušca. Proces se radi runo ili mehaniki - postoje metalni kavezi ije pokretanje kontrolira raunalo. Ovakav postupak traje mjesec dana, a runom metodom oko tri mjeseca. Nakon što se potpuno usprave, vratovi boca se stave u smrznuti rastvor soli (niska je toka mrnjenja). U svakom vratu se napravi komadi leda koji obuhvati sediment. Zatvarai se brzo skinu, led ispadne i boca se brzo ponovo ispravi i ubacuje se finalni ep.

Sur lie
Pretokom vina nakon završene fermentacije odstranjujemo grubi talog iz mladog vina, ali odstranjujemo i kvaševe stanice koje su bogate aminokiselinama, te na taj nain u odreenoj mjeri osiromašujemo vino. Da bi ublaili te negativne efekte mogue je mlado vino ostaviti na talogu. Ta je metoda dugo prisutna u nekim vinorodnim podrujima Francuske, a naziva se «sur lie» tehnologija. Groe nakon berbe u pravilu macerira, dakle ostavi se nekoliko sati ili dana na koicama groa. Tako dobije malo jau boju te nakupi i sve zdrave sastojke kojih ima u crnim vinima, primjerice. Nakon maceracije i prešanja, vino se stavi u bavu i dri nekoliko mjeseci na finom talogu u kojem kvasci stalno pomalo rade (od tuda i ime njega na kvascima). Ne pretae se, nego samo povremeno izmiješa.