Koarica  
Ukupno komada: 0
Ukupna cijena: 0,00kn
Naslovna -> O vinu -> Pria o vinu
Pria o vinu

Povijest vinove loze obuhvaa tisue godina i usko je povezano s poviješu poljoprivrede, kuhinje, civilizacija i ovjeanstva. Arheološki dokazi sugeriraju da  se prva proizvodnja vina dogodila u Iranu i Armeniji  cca 6000 godina prije Krista. Dokazi ukazuju na uzgoj vinove loze i u ranom bronanom dobu na lokacijama Bliskog istoka, Sumera i Egipta 1000 godina prije Krista.

Dokazi  o proizvodnji  vina u Europi povezani su sa arheološkim nalazištima u sjevernoj Grkoj koji datiraju 4000 godina prije Krista. Te iskopine sadre najstarije pisane dokaze o vinarstvu. U Egiptu, vino je takoer dio pisane povijesti, igra vanu ulogu u zagrobnom ivotu. I u Kini pronaeni su dokazi o vinovoj lozi koji datiraju iz drugog i prvog tisuljea prije Krista. Brojni zapisi u Starom zavjetu spominju vino te ukazuju na rani nastanak i znaaj na Bliskom istoku.

 Vino je povezano s mitovima o Dionizu i  Bacchusu, odnosno Bogovima stare Grke i Rima. Grci su provodili aktivnu trgovinu vinom i sadili groe u svojim kolonijama od Crnog mora do Španjolske. Rimljani su takoer bitno utjecali na razvoj vinogradarstva i vinarstva tako što su u svojim tadašnjim kolonijama utemeljili vinograde. Iz tog perioda potjeu vinogradi u dolinama Rajne, Mosela; današnje regije Njemake i Francuski Alasace,  Dunava; današnje regije Austrije, Maarske, naša Slavonija i Podunavlje sve do Rumunjske i Bugarske, Rhône, Saône, Garonne, Loire, i Marne kojima se definiraju velike francuske regije Rhône, Burgundija, Bordeaux, Loire i Champagne. Vinarske tehnologije , poput  prešanja, znatno su unaprijeene za vrijeme Rimskog carstva. Iz tog doba imamo dokumente koji spominju  mnoge sorte groa i vinogradarske tehnike, te razvoj i primjenu  bavi za pohranu i transport vina.

U srednjovjekovnoj Europi, nakon pada Rima, Kršanska crkva postala je bitan imbenik u vinogradarstvu i vinarstvu. Vino postaje neizostavan dio slavljenja katolikih misa. Istovremeno, vino postaje zabranjeno u islamskoj kulturi. Uzgoj groa i proizvodnja vina postupno se poveavaju, kao i potrošnja  od 15. stoljea. Nakon putovanja Kolumba groe i vinska kultura preplivali su Atlantik te su iz Starog svijeta došli u Novi. Španjolski misionari su postavili temelje vinogradarstva u ileu i Argentini sredinom 16. stoljea  te ga proširili na Kaliforniju u 18. stoljeu.  Paralelno, britanski doseljenici sade vinograde u Australiji i Novom Zelandu u ranom 19. stoljeu, a nizozemski doseljenici su groe iz Rajne preselili na  Jug Afrike još 1654.

S velikom europskom imigracijom iz 19. i poetka 20. stoljea u Novi svijet uvezene su sorte Vitis vinifera groa. Vino preivljava razorne posljedice Phylloxere 1870-ih. Kako bi zaštitili ugled svojih velikih regija, mnoge vlade europski zemalja  donose brojne i stroge zakone, te svojim vinima dodjeljuju regionalna imena kako bi zaštitili povijesnu i zemljopisnu vrijednost, vinogradare i vinare te jamili kvalitetu vina proizvedenih u istim regijama pod strogo reguliranim postupcima.

Danas je vino jedno od najpopularnijih pia koje se uzgaja i proizvodi u regijama diljem svijeta.

Izvor: Moja vina